Prijeđi na sadržaj

El Pinacate y Gran Desierto de Altar

Koordinate: 32°00′00″N 113°55′00″W / 32.00000°N 113.91667°W / 32.00000; -113.91667
Izvor: Wikipedija
Rezervat biosfere El Pinacate y Gran Desierto de Altar
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Meksiko
Godina uvrštenja2013. (37. zasjedanje)
VrstaPrirodno dobro
Mjerilovii, viii, x
Ugroženost-
PoveznicaUNESCO:1410
Koordinate32°00′00″N 113°55′00″W / 32.00000°N 113.91667°W / 32.00000; -113.91667
El Pinacate y Gran Desierto de Altar na zemljovidu Meksika
El Pinacate y Gran Desierto de Altar
El Pinacate y Gran Desierto de Altar
class=notpageimage|
Lokacija rezervata u Meksiku

El Pinacate y Gran Desierto de Altar (šp. za „Pinacate i Velika oltarska pustinja”) je rezervat biosfere koji se nalazi u pustinji Sonori na kraju Kalifornijskog zaljeva, u meksičkoj saveznoj državi Sonori, a kojim zajedno upravlja meksička federalna vlada, u suradnji s vladom države Sonora, i autohtoni indijanski narod Papago. Svojom površinom od 7.146 km² (714.566 ha) rezervat biosfere El Pinacate y Gran Desierto de Altar je veći od pojedinačnih meksičkih saveznih država Aguascalientes, Colima, Morelos i Tlaxcala.

Ovaj krajolik je jedan od najprepoznatljivijih iz svemira u ovom dijelu planeta. Pored istočnog dijela pustinje Gran Desierto de Altar, vulkanski sustav poznat kao Santa Clara čini glavninu krajolika, a uključuje tri vrha: Pinacate, Carnegie i Medio. Ovo područje aktivnih linearnih, zvjezdastih i ćunjastih dina, koje dosežu do 200 m visine, okruženo vulkanskim štitom okamenjene crvene lave, s granitnim masivima do 650 m visine, ima jedinstvene fizičke i biološke odlike poput velike koncentracije maar kratera koji zbog kombinacije vulkana i pijeska imaju prekrasne boje erupcija. Deset golemih i gotovo potpuno okruglih kratera, od kojih su najpoznatiji El Elegante, Cerro Colorado i MacDougal y Sykes, nastali su kombinacijom erupcija i kolapsa vulkana, a pridonose dramatičnoj ljepoti mjesta, zbog čega su i temom velikog zanimanja znanstvenika.[1]

Krater Elegante s crnom lavom i vrhovima Pinacatea u pozadini

Vrhovi Pinacatea (šp. Sierra Pinacate, papago-pima: Cuk Doʼag) su svoje ime dobili iz nahuatl naziva za izumrlu vrstu pustinjske bube, pinacatl, tj. „Crna buba”.

Vulkanski vrhovi Pinacatea (Picos del Pinacate) prekriveni cvjetovima kaktusa

Dine izranjaju iz mora pijeska poput otoka koji su dom raznolikom i odvojenom biljnom i životinjskom svijetu. U ovom području obitava više od 540 vrsta biljaka, 40 vrsta sisavaca, 200 vrsta ptica, 40 vrsta reptila, te brojne vrste vodozemaca i slatkovodnih riba. Od njih su mnoge endemske vrste kao što su sonorska vitoroga antilopa (Antilocapra americana sonoriensis), američki muflon (koji se može pronaći samo ovdje i na jugoistoku Arizone), otrovni bradavičar (Heloderma suspectum) i pustinjska kornjača (Gopherus agassizii). Zbog toga je ovaj rezervat biosfere upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi 2013. godine.[1]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ a b El Pinacate and Gran Desierto de Altar Biosphere Reserve na službenim stranicama UNESCO-a (šp.) Preuzeto 15. rujna 2013.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Meksiku
Kulturna baština (27)
Akvedukt Padrea Temblequea (2015.) • Hospicij Cabañas u Guadalajari (1997.) • Camino Real de Tierra Adentro (2010.) • Povijesni utvrđeni grad Campeche 1999.) • Casa Luis Barragán (2004.) • Ruševine Chichen Itze (1988.) • Središnji gradski kampus sveučilišta UNAM (2007.) • Pretkolumbovski grad El Tajín (1992.) • Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru (2003.) • Povijesno središte i rudnici Guanajuata (1988.) • Povijesno središte grada Meksika i Xochimilco (1987.) • Stari dio grada Morelia (1991.) • Stari grad Oaxaca i ruševine Monte Albána (1987.) • Pretkolumbovski grad i nacionalni park Palenque (1987.) • Arheološki lokalitet Paquimé, Casas Grandes (1998.) • Samostani na padinama Popocatépetla (1994.) • Povijesno središte Puebla (1987.) • Utvrđeni grad San Miguel de Allende i Atotonilco svetište (2008.) • Spomenici Santiaga de Querétara (1996.) • Slike na stijenama Sierre de San Francisco (1993.) • Pretkolumbovski grad Teotihuacán (1987.) • Nasadi agave i mjesta za proizvodnju tekile u okolici grada Tequila (2006.) • Spomenici u Tlacotalpanu (1998.) • Predkolumbovski grad Uxmal (1996.) • Prapovijesne špilje Yagula i Mitle u Dolini Oaxaca (2010.) • Arheološka nalazišta Xochicalcoa (1999.) • Stari dio grada Zacatecasa (1993.)
Meksička zastava
Prirodna baština (6)
Mješovita baština (2)
Nematerijalna svjetska baština (7)
Charrería, konjička tradicija Meksika (2016.) • Domorodačka proslava Dana mrtvih (2008.) • Mariachi (2011.) • Tradicionalna meksička kuhinja, živa kultura predaka na primjeru Michoacána (2010.) • Parachicosi tradicionalnog siječanjskog festivala u gradu Chiapa de Corzo (2010.) • Pirekua, tradicionalna pjesma naroda P’urhépecha (2010.) • Živa tradicija i spomen mjesta plemena Tolimán naroda Otomí-Chichimeca uključujući Peña de Bernal, čuvara svetog područja (2009.) • Ritualna ceremonija naroda Voladores (2009.)
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=El_Pinacate_y_Gran_Desierto_de_Altar&oldid=6539587"